Pravilno kompostiranje u vlastitom vrtu

• KOMPOSTER U VLASTITOM VRTU
• PRIPREMA KOMPOSTNE HRPE
• POČETAK KOMPOSTIRANJA
• PROCES KOMPOSTIRANJA
• SAVJETI I PREPORUKE ZA PRAVILNO ODRŽAVANJE KOMPOSTA
• SASTAV KOMPOSTA
• MOGUĆI PROBLEMI KOD KOMPOSTIRANJA
• SAŽETAK

KOMPOSTER U VLASTITOM VRTU

Kompostiranje ima nekoliko važnih prednosti. Jedna od prednosti je što štedite novac, jer kupujete manje gnojiva. Ali ono najvažnije - koristite vrijedne organske tvari iz vašeg vrta, i to na održiv ekološki način: otkos trave, posušene ili uvenule biljke, kao i lišće i reznice grana na ovaj način se ponovno vraćaju u tlo u obliku vrijednih hranjivih tvari. U samo jednoj šaci komposta ima oko deset milijardi mikroorganizama. Rezultat kompostiranja vrtnog otpada je bolja struktura tla i više hranjivih tvari. Vaše biljke postaju otpornije na štetočine i brže rastu.

OD VRTNOG OTPADA DO HUMUSA

U kompostu se reciklira otpad u kojem se događa mikobiološki proces razgradnje sirovina koje dolaze iz tla u crni humus. Ovaj humus se također naziva i "vrtno crno zlato". Zdrava kompostna hrpa pruža sve potrebne uvjete kako bi ovaj proces transformacije tekao što učinkovitije.

ŠTO JE KOMPOSTER?

Komposter je spremnik za stvaranje komposta, u kojem se drži kompostna hrpa, tj. odloženi bio otpad. Može biti izrađen od drveta ili plastike. Termokomposteri ili toplinski spremnici, uglavnom su izrađeni od plastike i učinkovito zadržavaju temperaturu. Time se ubrzava proces razgradnje sadržaja u kompostnoj hrpi. Komposter obično ima jednu ili više zaklopki za olakšano daljnje korištenje, tj. vađenje komposta iz kompostera. Komposteri dolaze u različitim veličinama i rasponima cijena. Prilikom kupnje ili ukoliko sami izrađujete komposter, trebate obratiti pozornost na stabilnost spremnika.

KOJE VRSTE KOMPOSTERA POSTOJE?

PRIPREMA KOMPOSTA – KORAK PO KORAK

Za dobro izrađeni kompost ne trebate mnogo: mjesto u vrtu, kupljeni ili vlastito izrađeni komposter i vrijedne savjete za ispravno kompostiranje iz našeg vodiča.

KOJI MATERIJAL ODABRATI ZA KOMPOSTER?

Za izradu kompostera preporučujemo drvo ili plastiku. Ovi materijali pružaju potrebnu otpornost i podnose vanjske utjecaje tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Budući da kompostnoj hrpi treba dovoljno zraka, trebali biste odabrati spremnik koji je otvoren sa strana ili ga sami napraviti. Ukoliko imate veliki vrt onda ima smisla postaviti dva do tri spremnika za kompost. Na taj način organski otpad uvijek možete odložiti u jedan komposter, dok je drugi u fazi mirovanja. Naravno, možete držati kompost u malim posudama na terasi ili balkonu.

PROCES KOMPOSTIRANJA

PROSIJAVANJE

Prije nego ga nanesete, kompost se mora pripremiti i temeljito očistiti: prosijajte ga na velikom situ kako biste uklonili kamenje, nerazgrađene drvene ostatke i druge grube nečistoće, na taj način koristite pročišćen kompost.

PRIMJENA KOMPOSTA U VRTU

Nakon 6-12 mjeseci svježi kompost možete koristiti kao organsko gnojivo. Sadržaj hranjivih tvari varira ovisno o sastojcima koje ste koristili u kompostnoj hrpi. Stoga se samo drvenaste biljke mogu gnojiti samo s kompostom, inače kompost koristite kako biste smanjili količinu drugih gnojiva koja se primjenjuju za gotovo polovicu, ovisno o „apetitu“ biljaka.

POTREBNA KOLIČINA KOMPOSTA

Puna mjera je oko 3-4 l po m2. To je jedna puna lopata smjese. Kao sredstvo za poboljšanje strukture tla koristite samo zreo kompost koji se ragrađivao više od 12 mjeseci. On je potpuno razgrađen i sadrži manje hranjivih tvari, ali je stabilan humus koji se više neće znatno mijenjati.

SAVJETI I PREPORUKE ZA PRAVILNO ODRŽAVANJE KOMPOSTA

U osnovi, sastavljanje i održavanje kompostne hrpe vrlo je jednostavno. Ipak, postoje vrijedne preporuke i savjeti koji dobiveni humus čine posebno korisnim.

PRAVILNA MJEŠAVINA KOMPOSTA

Uvijek biste trebali miješati grublji zeleni otpad, poput reznica grmlja, s vlažnim ostacima povrća i suhim komponentama siromašnim hranjivim tvarima, poput grana, drvenastih ostataka ili lišća. Pazite da nikada ne dodate velike količine istog materijala, jer to može biti smetnja ravnomjernoj razgradnji kompostne hrpe.

PRECIZAN OMJER VRTNOG OTPADA

Dobro gnojivo nastaje kada se omjer ugljika i dušika tijekom kompostiranja održava na 25 : 1 ili 30 : 1. Ako prevladava sadržaj ugljika, kompostna hrpa se sporije razgrađuje u cjelini. Previsok sadržaj dušika smanjuje stabilne humusne spojeve.

Osim zraka i vode, mikroorganizmi trebaju i organski vezani ugljik (C) i dušik (N) kao hranu, za što je potreban uravnotežen omjer obje tvari. Vlažni zeleni kuhinjski otpad ili dijelovi mladih biljaka puni su dušika i treba ih pomiješati sa suhim biljnim dijelovima, granama, drvenastim otpadom, suhim lišćem ili slamom. Zato, uvijek miješajte dva puta veći omjer materijala bogatog dušikom s jednim omjerom materijala s visokim udjelom ugljika. Budući da pokošena trava lako trune, u kompostnoj hrpi smije se koristiti samo u malim količinama.

ŠTO SE SMIJE KORISTITI U KOMPOSTERU?

Sastojci komposta su odlučujući za kvalitetu prirodnog gnojiva. Svi organski materijali koji se mogu razgraditi - mogu se kompostirati. To može biti vrtni ili kućni biootpad. Pravilo glasi: što je mješavina otpada raznovrsnija, to je kompost vrijedniji.

USITNJENI ZELENI I VRTNI OTPAD

Zeleni otpad poput grana i reznice kao ostaci orezane živice i grmlja, također idu u kompostnu hrpu. Međutim, biljne ostatke potrebno je prethodno usitniti. Time se povećava površina za mikroorganizme i vrtni otpad se brže razgrađuje. Savjetujemo vam da si olakšate rad pomoću vrtne sječkalice koja svojim sistemom noževa brzo i jednostavno usitnjuje otpad.

OMJER SADRŽAJA ZA KOMPOST

Pobrinite se da održite pravi omjer materijala za izradu zdravog komposta. Na taj način kompostna hrpa uvijek ima pravu mješavinu kisika, dušika i vlage za idealnu razgradnju materijala iz komposta u humus bogat hranjivim tvarima.

OLAKŠAJTE SI PRIRPEMU KOMPOSTNE HRPE

Kompostiranje jesenskog lišća. Želite li opalo jesensko lišće na travnjaku iskoristiti za kompostiranje, možete ga jednostavno pokositi kosilicom. Pomiješana s otkosom svježe trave ova mješavina predstavlja optimalnu smjesu za kompostnu hrpu: suho lišće prozračuje otkos i sprječava njegovo brzo truljenje odnosno razgrađivanje. Osim toga, lišće obogaćuje zeleni otpad ugljikom, što je najbolji preduvjet za uspješno kompostiranje.

MOGUĆI PROBLEMI KOD KOMPOSTIRANJA

Kompostiranje ne funkcionira uvijek savršeno od početka, ali srećom, često postoje jednostavni odgovori na tipične probleme.

KOMPOST IMA NEUGODAN MIRIS

Trule kompostne hrpe često pate zbog pretjeranog zalijevanja. Nažalost, kompostna hrpa se u tom slučaju obično mora obnoviti - truli kompost se ne može spasiti. Neugodan miris bi se mogao pojaviti i uslijed nedostatka zraka, tj. ako je kompostna hrpa suviše zbijena i mokra (sadrži premalo gruboga materijala). Izbjegavajte dodavanje previše vlažnih sastojaka. I uvijek pazite na pravilno slaganje sastojaka i materijala u kompostnu hrpu.

KOMPOSTNA HRPA JE PLJESNIVA

Bakterije plijesni javljaju se u svakom vrtnom tlu i potpuno su prirodne. Međutim, ako dođe do jakog rasta plijesni, vrlo je vjerojatno da je naneseno previše vlažnih materijala. U tom slučaju možete prevrnuti hrpu te dodati prikladne materijale koji će upiti suvišnu vlagu, npr. slamu, sijeno, kokosova vlakna ili usitnjeni papir. U slučaju kiše obvezno zaštitite kompostnu hrpu.

KOMPOST JOŠ NIJE ZREO

Zrelom kompostu treba vremena. Ovisno o godišnjem dobu i vanjskoj temperaturi, proces traje oko šest do dvanaest mjeseci, sve dok se različiti sadržaji ne pretvore u humus bogat hranjivim tvarima. Ne zaboravite: kompost mora biti miran, ali ga s vremena na vrijeme treba prevrnuti ili protresti grabljama. Drugim riječima, ukoliko se količina kompostne hrpe smanjila za otprilike trećinu, treba posegnuti za lopatom i prevrnuti smjesu. Time se potiče bolji protok zraka i ubrzava proces kompostiranja.